Mjesec: srpanj 2025.

Kada hormoni izmaknu kontroli: stres i unutarnja ravnoteža

Hormoni reguliraju gotovo sve funkcije u našem tijelu – od sna i gladi, do raspoloženja i energije. Stres može značajno poremetiti tu finu ravnotežu, osobito kada je dugotrajan.

Kortizol i adrenalin su glavni „igrači“ u stresnim situacijama. Oni nas čine budnima, ubrzavaju rad srca i pomažu tijelu da se nosi s pritiskom. No, kada su stalno povišeni, mogu uzrokovati umor, probleme sa spavanjem, debljanje, neredovite menstruacije i promjene raspoloženja.

Stres također utječe na inzulin i šećer u krvi, što može povećati rizik za metaboličke poremećaje. Kod žena, može utjecati na razinu estrogena i progesterona, dok kod muškaraca smanjuje razinu testosterona.

Dugoročno, obnova hormonalne ravnoteže zahtijeva kombinaciju odmora, pravilne prehrane, fizičke aktivnosti i emocionalne stabilnosti.

Kada emocije pogode srce: kako stres utječe na kardiovaskularni sustav

Srce je posebno osjetljivo na promjene koje uzrokuje stres. Kada smo nervozni ili pod pritiskom, tijelo povećava krvni tlak i ubrzava rad srca kako bi se pripremilo za „akciju“. Iako je to korisno u kratkom roku, dugotrajno stanje napetosti može uzrokovati ozbiljne probleme.

Stalna aktivacija živčanog sustava i lučenje hormona stresa povezani su s povećanim rizikom od hipertenzije, aritmije i drugih srčanih bolesti. Osobe koje su pod stalnim stresom češće razvijaju nezdrave navike – poput pušenja, prejedanja ili nedostatka fizičke aktivnosti – što dodatno povećava rizik.

Poznato je i stanje „slomljenog srca“ (kardiomiopatija izazvana stresom) koje se događa nakon jakog emocionalnog šoka. Iako privremeno, može imati ozbiljne posljedice.

Redovito opuštanje, šetnje, razgovor s bliskim osobama i vrijeme za sebe – sve su to strategije koje mogu pomoći srcu da ostane snažno i otporno.

Kad stres oslabi obranu tijela: veza između psihe i imuniteta

Naš imunološki sustav štiti nas od bolesti, ali kada smo pod dugotrajnim stresom, njegova učinkovitost može se smanjiti. Kortizol – hormon stresa – u početku djeluje protuupalno, ali kad je stalno povišen, može ometati normalan imunološki odgovor.

Znanstvene studije pokazuju da ljudi pod kroničnim stresom češće obolijevaju od prehlada, imaju dulje vrijeme oporavka i teže zacjeljivanje rana. Osim toga, stres može smanjiti broj bijelih krvnih stanica koje su ključne za obranu organizma.

Neki stručnjaci upozoravaju da je čak i učinkovitost cjepiva slabija kod ljudi koji su pod emocionalnim pritiskom. Zbog toga je emocionalno zdravlje jednako važno kao i fizička zaštita.

Briga o imunitetu ne uključuje samo prehranu i tjelovježbu – već i svakodnevno upravljanje stresom, spavanje i emocionalnu podršku.

Nervoza u želucu: kako stres remeti našu probavu

Mnogi ljudi osjećaju promjene u probavi kada su pod stresom – od „leptirića u trbuhu“ do ozbiljnih smetnji poput nadutosti, zatvora ili proljeva. Ove reakcije nisu slučajne – probavni sustav i mozak usko su povezani kroz takozvanu „os crijevo-mozak“.

Tijekom stresa, tijelo usmjerava energiju prema organima koji su ključni za preživljavanje (srce, mozak, mišići), dok probava postaje sekundarna. Zato dolazi do usporavanja rada želuca i crijeva, što može uzrokovati osjećaj težine, mučninu ili nelagodu.

Ako je stres prisutan dulje vrijeme, može se poremetiti ravnoteža bakterija u crijevima i povećati rizik od sindroma iritabilnog crijeva. Također, apetit se može povećati ili smanjiti, što dugoročno utječe i na tjelesnu masu.

Upravljanje stresom kroz relaksaciju, vježbe disanja ili tjelovježbu može značajno poboljšati stanje probavnog sustava i opće zdravlje.

Kad tijelo preuzima kontrolu: što se događa kad smo pod stresom?

Stres je dio svakodnevnog života, ali reakcija tijela na njega često ostaje nevidljiva dok ne postane kronična. Kada smo izloženi stresnoj situaciji, naš mozak aktivira simpatički živčani sustav – što pokreće val fizioloških promjena poznatih kao “bori se ili bježi”.

U trenutku stresa, srce ubrzava rad kako bi više krvi dospjelo do mišića. Disanje se ubrzava da bi tijelo dobilo više kisika. Mišići se napinju, spremni za reakciju. U isto vrijeme, luče se hormoni poput adrenalina i kortizola koji tijelu daju dodatnu energiju. Sve ove promjene korisne su ako se radi o kratkotrajnom stresu.

Problem nastaje kada stres traje danima ili tjednima. Tada tijelo ostaje u stanju pripravnosti, što može dovesti do iscrpljenosti, problema sa spavanjem, glavobolja ili čak kroničnih bolesti. Zato je važno prepoznati znakove i naučiti kako upravljati svakodnevnim pritiscima.